Odredba o svjetlima na vozilima ne vrijedi u uvjetima slabije vidljivosti i u tunelima, a mopedi i motocikli moraju i dalje voziti s upaljenim svjetlima
Hrvatska i ostatak Europe, s iznimkom Islanda i Rusije, vratili su se na ljetno računanje vremena u noći na nedjelju. Pomicanjem za jedan sat unaprijed, vrijeme u 2 sata računalo se kao 3 sata.
Pritom treba upozoriti vozače da tijekom ljetnog računanja vremena kratka svjetla odnosno dnevna svjetla na motornim vozilima više ne moraju biti upaljena danju. Ta odredba ne vrijedi, naravno, u uvjetima slabije vidljivosti, kao i u tunelima, a od nje su izuzeti mopedi i motocikli, koji i dalje moraju imati upaljena svjetla 24 sata tijekom cijele godine.
S početkom ljetnog računanja vremena potrošačima struje se mijenja i razdoblje važenja tarifa za električnu energiju, pa će se prema višoj tarifi struja obračunavati od 8 do 22 sata, a prema nižoj tarifi noću, od 22 do 8 sati.
Vlada ljetnim računanjem vremena želi uštedjeti energiju, jer, s obzirom na to da je manje tame u vrijeme kad je većina ljudi budna, logično je da se tada i koristi manje električne energije odnosno umjetnog osvjetljenja.
Kazaljke se nisu pomicale u svim državama svijeta, niti u isto vrijeme. U Brazilu su satovi pomaknuti još 20. veljače, a u SAD-u i Kanadi 14. ožujka. Satove će posljednji pomaknuti Pakistan - 15. travnja. Ljetno računanje vremena češće se koristi u umjerenom pojasu. U tropskom pojasu razdoblje dnevnog svjetla ne mijenja se kroz godinu toliko da bi opravdalo promjenu računanja vremena.
Inače, zamisao o ljetnom računanju vremena prvi je put ostvarena u Njemačkoj za Prvog svjetskog rata, a ubrzo je taj primjer slijedila i Velika Britanija. Od 1982. u bivšoj Jugoslaviji, pa tako i u Hrvatskoj, uvedeno je prvi put ljetno računanje vremena. Hrvatska je tu praksu nastavila i nakon osamostaljenja.
Ljetno će računanje vremena završiti 31. listopada u tri sata vraćanjem kazaljke sat unatrag.
Jastrebarsko, 29.03.2010.
Prenio: Ivan Dimnjaković
Izvor: Vjesnik
Fotografija: mojajaska.com