Stiglo je proljeće, a s njim i alergije

Dolaskom proljeća i bujanjem prirode, sve je više onih koji se liječnicima javljaju zbog sezonskih alergija. U zraku je tada sve više alergena biljaka ponajprije lijeske koja kalendarski cvate prva, a slijede je joha, breza, peludi trava i drveća. U ljeto kreće ambrozija koje, ako je sušna godina, bude i do listopada.

Iako u nas još nema sustavnog ispitivanja učestalosti alergija, smatra se da od njih pati 30 posto populacije. U 25 posto slučajeva neku od alergija imaju mladi. Kaže to dr. Alma Rožman, ravnateljica Poliklinike za bolesti dišnog sustava, te dodaje da im ovih dana dolaze pacijenti s problemima, ponajviše sezonskih alergija. Alergija je prekomjerna reakcija obrambenog sustava organizma na inače neškodljive tvari iz okoliša.

U doticaju s njima, organizam reagira prekomjernim stvaranjem protutijela. Peludne alergije, a ponajprije peludna groznica (hunjavica), javlja se sezonski, i to podražajem i začepljenosti nosa, vodenastim iscjetkom, uzastopnim kihanjem, crvenilom i suzenjem očiju, svrbežom u ždrijelu i ušima te općoj razdražljivosti. Simptomi znaju trajati i po nekoliko tjedana, pa i mjeseci. Hunjavica je bolest gornjih dišnih putova koju uzrokuje pelud drveća, trava i korova. Najčešća je u vrijeme cvatnje biljaka i stabala.

Dr. Rožman kaže da su peludi trava, breze i ambrozije najčešći alergeni kontinentalne Hrvatske. Zbog ambrozije muke s alergijskim reakcijama u ljetnim mjesecima ima više od 100.000 Zagrepčana. Otežavajuća je okolnost što Zagreb ima i najviše zasađene alergogene breze. U primorskom pojasu, kaže liječnica, karakteristična je pelud crnog bora, čempresa, masline, ali i korova crkvine. Koncentracija peludi najveća je ujutro, za sunčanih i vjetrovitih dana, a niža je za vlažnog i kišovitog vremena. Pokazatelji alergoloških testiranja u poliklinici unatrag nekoliko godina kazuju da je najveći broj onih s alergijama na trave, u 21 posto slučajeva, 15 posto osoba alergično je na grinje iz kućne prašine, a 13 posto pati zbog alergogene ambrozije.
Kako bi se spriječile inhalacijske alergije, treba obaviti testiranje, što u Poliklinici rade tzv. ubodnim 'prick' testom u kožu s unutarnje strane ruku, a mogu se odraditi i krvne pretrage. Nakon alergološkog testiranja utvrđuje se stupanj imunološkog odgovora odnosno ukupna količina imunoglobulina. Alergije na peludi povezuju se i s pojedinim prehrambenim proizvodima, pa se tako alergija na brezu dovodi u vezu s alergijom na jabuku, lješnjak, mrkvu, kivi, celer, trešnju...

Alergija na ambroziju povezuje se s alergijom na dinju, lubenicu i bananu. Liječenje alergija je dugotrajno, jer to nisu izlječive bolesti, kaže dr. Rožman. Dodaje da se alergije liječe ciljano smanjenjem imunološke upale.

Ujutro najveća koncentracija

Osobe osjetljive na alergene trava, drveća i korova trebaju izbjegavati izlazak iz kuće od pet sati ujutro do deset prije podne, kada je najveća koncentracija alergena. Rublje tada ne treba sušiti na otvorenom, a niti zračiti odjeću. U spomenutom razdoblju treba držati zatvorene prozore i vrata. Nakon kiše te u kasno poslijepodne i predvečer koncentracija peludi je najmanja.

Jastrebarsko, 23.03.2010.
Piše: Snježana Rajačić
Izvor: Vjesnik
Fotografija: mojajaska.com